Na kojoj dubini pod vodom nestaje crvena?

U bistroj vodi crvena nestaje već u prvih nekoliko metara. U jezeru obojenom taninima prva odlazi plava, a crvena putuje najdalje. Kako će ispasti, ovisi isključivo o vodi na kojoj stojiš.

Što ova voda propušta

Crveno svjetlo padne na 1 % svoje površinske jačine negdje između 1.2 m i 11 m, ovisno isključivo o vodi: 11 m u najbistrijem oceanu, 1.2 m u poplavnoj vodi. Ali apsolutni je doseg manje koristan dio odgovora. Važno je koja boja najbolje preživi, a to se preokreće: valna duljina koja prodire najdublje iznosi oko 470 nm — plavozelena — u bistrom oceanu, i oko 680 nm — tamnocrvena — u jezeru obojenom taninima, jer otopljena organska tvar najjače upija kratke valne duljine. U taninskoj vodi pobjeđuje crvena, što je suprotno od uobičajenog savjeta.

Koja boja svjetla prodire najdublje?

Oko 470 nm u bistroj oceanskoj vodi i oko 680 nm u jezeru obojenom taninima — plavozelena u jednoj, tamnocrvena u drugoj, izračunato iz vlastite apsorpcije vode, a ne očitano s grafikona. Jedinstvenog odgovora nema, a grafikon koji ga daje opisuje vodu koju nije imenovao.

Koju boju varalice uzeti u mutnoj vodi?

Ovisi o tome kamo riba gleda, i zato si popularni savjeti sami proturječe. Kad gleda u stranu ili prema dolje, pobjeđuje svjetlina i ističu se chartreuse ili bijela. Kad gleda prema gore, u površinu, ništa ne može biti svjetlije od neba, pa kontrast daje jedino tamna silueta — i zato u mutnoj vodi crna i plava „uvijek rade“. Obje strane imaju pravo, samo za različitu geometriju.

Je li boja varalice doista važna?

Važna je za to hoće li riba uopće otkriti varalicu, a to je uža tvrdnja od one koju iznosi većina savjeta. Ova stranica računa kontrast između varalice i vode iza nje te udaljenost na kojoj taj kontrast prijeđe prag otkrivanja te vrste. Ne može ti reći hoće li riba napasti: to je ponašanje, a nijedan optički model to ne predviđa.

Izvori

Otvori kalkulator